N-Z

Trivijalno – značenje, pojam

Definicija i poreklo pojma trivijalno

Reč trivijalno poreklom je od latinske reči „trivia; trivialis“ u značenju ono obično; uobičajeno; svakidašnje, pa čak i ono što je „ulično“; previše prosto i jednostavno, „prostačko“.

Kada se za nešto kaže da je trivijalno, pre svega se misli da je preterano „isprazno“, nevažno, baš svakidašnje, „prazno“; „banalizovano“; banalno; nedovoljno kvalitetno u svakom smislu reči.

Loading...

Poznato je i da se ovaj pojam koristi u matematici, kao takozvano „trivijalno rešenje“, te za svaku jednačinu čije je konačno rešenje uvek jednako nuli, ondnosno poništava se i nema vrednost kao i jednu važnu matematičku veličinu i floskulu.

Nekad se reč trivijalno upotrebljava za „ulični žargon ili rečnik“, pa se odnosi na izražavanje koje i jeste prostačko, bukvalno i „otrcano“, kao i za nešto što već jeste utvrđeno i poznato i bez neke potrebe se ponavlja.

Upotreba termina trivijalno, trivia i trivijalnost u svakodnevnom jeziku i poreklo reči

Smatra se da je trivija ili trivia, odnosno trivijalnost, ono nešto što se svakodnevno upotrebljava, ali što zaista nema svoju suštinu i srž, te je bez ikakve vrednosti i važnosti, i postoji radi sebe kao takvo, bez potrebe i značaja za neko dokazivanje i značenje u širem smislu.

Ono što jeste trivijalno nema vrednosti ni u kakvom kontekstu i smislu, te nema praktično niti upotrebno značenje i bilo kakvu konkretnu suštinu u sistemu kvalifikacije.

Za nekoga se može reći i da je „trivijalna osoba“, a to u neku ruku jeste i pogrdna osobina, jer je takav čovek bezličan, „nema svoje Ja“, te nema nikakav kvalitet u karakteru, nema neku osobinu koja bi ga „izdvajala od ostalih“, te je neobrazovana i često nedovoljno inteligentna osoba.

U savremenoj kulturi su popularne trivijalne vrednosti, koje su banalne i koje nemaju nikakav edukativni karakter, te su bezvredne i služe generalno da se „ubije vreme“, pa su poznati sajtovi na internetu koji imaju sadržaje poput filmova, muzike, kvizova, koji jednostavno nemaju nikakv ozbiljan značaj i „poentu“.

Kada bi se prevodilo značenje reči „trivia onlajn“ ili internet trivijalnost, to bi moglo da ima pak značenje – „da li ste znali/da li znate“, i postoji obilje bezvrednih i beznačajnih informacija koje neće pružiti nikakvo validno i konkretno znanje, pa će sve da se „svede na jedno veliko ništa“.

Tako na primer, u oblast „trivijalnosti ili trivie“ spadaju „informacije“ o tome koliko se u nekoj zemlji na godišnjem nivou popije alkohola po svakom stanovniku; koliko je budžeta izdvojeno za neki film; koliko je neki glumac bio plaćen za svoju ulogu; koliko je u kilometrima duga granica između neke dve zemlje – dakle sve one informacije koje deluju zanimljivo i korisno, kojima se i možete „hvaliti u društvu“, ali koje generalno nemaju značaja niti spadaju u domen „opšte kulture ili informisanosti“.

Loading...

Trivijalnost – od svojih istorijskih početaka pa sve do današnjeg savremenog doba

Koliko je pojam trivijalnosti rasprostranjen i koliko je „uzeo maha“ kao jedan fenomen koji je uz sve to isasvim bez značaja, govori podatak da on potiče iz doba Starog Rima, te od imena boginje Trivije, a da se danas u Americi (koja generalno veliča i slavi „sve i svašta“), proslavlja i „trivia day“ ili „dan trivie“ koji se obeležava 4. januara svake kalendarske godine.

U doba Starog Rima, vladalo je poznato „mnogoboštvo“, te je i dokazanmo da su Rimljani imali „po jednog boga“ koji je bio zadužen za svaki njihov životni aspekt, te i da je sve bilo praktično i određeno i podređeno „volji bogova“, pa ne čudi da je i Trivia bila jedna od božanstava u Rimu.

Rimska boginja Trivija je bila pandan grčkoj Hekati, koja je bila božanstvo podzemnog sveta, te smrti, vradžbina i imala je „tri glave“ – glavu psa, konja i lava.

Dakle, Trivija je u rimskoj mitologiji, odgovarala takozvanoj „trostrukoj boginji“, odnosno bila je u jednom liku Dijana (rimska boginja lova, pandan grčkoj boginji Artemidi); Persefona (latinski Proserpina, rimska boginja podzemnog sveta, pandan grčkoj bogini Heri, ženi boga smrti Hada) i Selena (boginja meseca, pandan boginji Luni u rimskoj mitologiji, te boginji Seleni u Grka).

Dakle, Trivija je generalno u Rimljana smatrana božanstvom podzemnog sveta, i njen je broj bio tri, a ime kombinacija reči „tri“ i „via“, u bukvalnom prevodu – „tri puta“; mesto raskršća; račva; razdvajanje puta na tri strane.

Veruje se da se ova boginja Trivija i pojavljivala po pravilu noću, u „gluvo doba“, na grobljima i na raskršćima drumova, koja su i najpogodnija za „veštičarenja“ i za magijske rituale, a njena pak pojava je uvek označavana lajanjem pasa, ka svojevrsnim „obeležavanjem“ njenog dolaska i pak i odlaska „u noć“.

Trivija je po verovanjima iz sveta živih sa sobom odvodila lepe i mlade devojke, koje je potom pretvarala u „nimfe“ (kao takozvane „družbenice boginja“, koje nisu bile besmrtne ali su živele dugo), te ih sa sobom vodila u svet podzemlja.

Verovalo se da se Trivija može „umilostiti“ kada joj se ostave neki „žrtveni darovi“ na raskrsnici puteva, te da će ona ako je zadovoljna da štiti sve „putnike namernike“, i da im ukaže pomoć.

U srednjem veku, pojam trivija se ograničio na takozvana „niža učenja“, te koja su se odnosila na sticanje znanja iz „manje važnih oblasti“, kakve su retorika; gramatika i dijalektika, koje su činile trivium, pa postale „opšte dostupne“, obične, jednostavne, banalizovane.

Na trivium se „nastavljao“ quadrivium, koji su sačinjavale četri „veštine“ – muzika; aritmetika; geometrija i atronomija, te su prema filozofu Boeciju u srednjem veku ove dve grupe „saznanja“ činile sedam ukupno važnih oblasti, koje su banalizovane na najniži mogući površni stepen koji je nazvan „jednostavno učenje“.

Početkom XX veka je trivijalnost dobila kao pojam jednu novu dimenziju, kada je Logan Pirsol Smit objavio delo „Triva“, u kome se bavio nekim zanimljivim svakodnevnim činjenicama, ali koje zaista nisu imale nekakav značaj i potrebu da se o njima uopšte bilo šta zna.

Nakon pomenutog dela „Triva“ koje je izdato 1902. godine, usledila je pak i knjiga „More Triva“ 1921. godine, a koja je bila „dopunjeno izdanje“ sasvim nepotrebnih i nekorisnih informacija.

Trivijalnost je postala tada sastavni deo života i učenja, koja su bila samo površna, i koja pak ni u čemu nisu istraživala uzroke i objašnjenja, te su praktično više služila za zabavu i razonodu, nego što su imala stvarnu i reslnu svrhu i poentu.

Pojam trivijalnosti u književnosti – „praznina i nevažnost“ nekog književnog dela

Kada su u pitanju mnoga književna dela, u njima se pojam trivijalnosti odnosi na nešto što je pak i sasvim „prazno“ i nema ni svrhu ni suštinu, što je nemaštovito napisano, nema ni kvalitet izraza niti bilo kakvu važnost i svrhu.

No, sa druge strane, trivijalna književna dela se obično smatraju među brojnim kritičarima suviše „otrcanim i ispraznim“, često vulgarnim i „prostačkim“, imaju tendenciju da banalizuju činjenice i da ih svedu na najniži nivo, i jednostavno rečeno trivijalno pisanje jeste „pisanje radi pisanja“, a bez potrebe da se misli, da se stvara neka radnja i suština u delu.

Kada se upotrebi termin „trivijalna književnost“, obično se misli na ona „laka štiva“, te i bez bilo kakve umetničke vrednosti, te su i karakteri junaka isprazni i bezlični, i ovakva dela su najpre pak i komercijalna – obično saveti kako treba „privući bogatstvo“; „kako treba pozitivno misliti“; „šta je važno znati kada odete u neku stranu zemlju, u smislu koliko neko i šta jede, kada pije čaj“.

Pojam trivijalnosti u matematici – termin „trivijalno rešenje“ bilo koje jednačine

Pomenuto je ranije u tekstu da u matematici jeste zastupljen termin „trivijalno rešenje“, a on se pak odnosi na to da je u sistemu jednačina, rešenje za apsolutno svaku jednačinu (bez obzira na broj nepoznatih), jednako uvek nuli.

Ovakav pristup se ranije upotrebljavao kada se nije mogao rešiti neki teži matematički problem, pa se pribegavalo sistemu „nemogućnosti iznalaženja tačnog rezultata“, ali je na kraju bilo baš i lakše da se sve objasni kao „trivijalno rešenje“ svođenjem krajnjeg rezultata na nulu odnosno na „ništavnost“ čitavog postupka i rešenja.

Loading...

Najpoznatiji sinoninimi za pojam trivijalno su – nevažno; beznačajno; nemaštovito; bezlično; prosečno; „ofucano; otrcano“; banalno; „koještarija“; neoriginalno; svakidašnje; uniformno; te stereotipno; istovetno; „glupost i bukvalnost“.

Sponzorisano

Loading...