N-Z

Regresija – značenje, pojam

Definicija i poreklo pojma regresija

Kada je u pitanju poreklo reči regresija, ona potiče od latinske reči regresio, i označava vraćanje unazad, vraćanje u prošlost, ali pre svega tačno značenje pojma zavisi od oblasti u kojoj se pak i upootrebljava, te je u medicini poznata na primer „razvojna regresija“, a pojam je u upotrebi u psihoanalizi, u geologiji, u kniževnosti kao stilska figura, u statistici i drugim područjima.

Dakle, generalno kada se posmatra etimološko poreklo, regresija označava pojam uzmicanja; povratka; vraćanja unazad; ustupka; ali se u svakoj oblasti koja je pomenuta pojam regresije i nadopunjuje dodatnim značenjem koje će biti opisano u nastavku teksta.

Loading...

Pojam regresije u psihologiji, kao jedan od elemenata psihoanalize

Kada se govori o terminu regresija kao pojmu u psihologiji i psihoanalizi, on označava vraćanje na ranije razvojne faze ličnosti, te je oblik nazadovanja kao odbrambenog mehanizma, kada se i odrasli ponašaju kao deca, te označava jedan svojevrsni oblik bežanja od realnosti u potrebi da se osoba tako zaštiti od stalnog stresa i anksioznosti koje pretrpljava.

Prema Frojdu se regresija odnosi na vraćanje zrelih polnih nagona na rane nagone koji su naime i postojali u detinjstvu, te on objašnjava da se odnos sa partnera kod odraslih osoba „prebacuje“ na roditelje kao dominantne figure u načijem odrastanju i sazrevanju psihe, i on definiše regresiju kao „povlačenje libida“.

Kako se pretpostavlja taj mehanizam vraćanja na ranije oblike ponašanja i vraćanje jedne zrele jedinke na infantilni nivo, isprovociran je reakcijom na neki traumatičan doživljaj i opisuje se kao frustracija.

U psihoanalizi se regresija objašnjava kao momenat kada neka odrasla osoba koja je u svakom smislu zrela, na putu zadovoljavanja svojih ciljeva, želja i nagonskih potreba, bude zaustavljena nekim problemom ili preprekom koju ne može da savlada i onda se odbrambenim mehanizmom samo vrati sa već dostignutih zrelih nivoa ponašanja, na one prevaziđene i posve nezrele oblike i ponašanja i zadovoljavanja potreba, koji su se tokom sazrevanja normalno potiskivali.

Termin regresije u geologiji, značenje i upotreba

U geologiji se termin regresije tumači dosta jednostavno kao povlačenje granice ili linije mora u odnosu na kopno, te kako se povlači takozvana „obalska linija“, to se povećava kopneni prostor.

Pretpostavlja se da su uzroci ovakvih geoloških promena uticaj gravitacije, Meseca kao satelita i Zemlje, te pokretanje segmenata Zemljine kore, pa se često u savremenoj terminologiji umesto pojma regresija koristi termin progradacija, kao oponim pojmu transgresije ili retrogradacije.

Transgresija jeste termin koji označava povlačenje nivoa mora tako da se njegovo dno „jasno vidi odnosno ispoljava“ i povećava svojim udelom ukupni deo kopna ili obalskog prostora.

Loading...

Osnova nastanka regresije u geologiji jeste suštinski jednostavna, i nastaje iz jednog od dva razloga – pada nivoa mora ili zbog uzdizanja nivoa kopna, i ovakav vid „kolebanja“ pomenute obalske linije se zove epirogenetski pokreti.

Epirogeni poikreti su u suštini kolebanja između vodenih površina odnosno basena i između pak kontinentalnog dela Zemljine površine, a u vidu velikih talasa malog vertikalnog raspona ali vrlo velikih oscilacija odnosno raspona, te se u takvom procesu sam sastav kore Zemlje ne menja baš značajno.

U prevodu je reč epirogeneza, nastala od grčkih termina „epiros“ u značenju kopno i „genesis“ u značenju nastanak ili stvaranje, i ona i u svom bukvalnom prevodu označava nastajanje kopna i to na taj način što se obalna linija povlači zbog nastanka talasa velikog raspona (a male vertikale), te i koji dovode do „zasvođivanja kopna i istovremenog uleganja okeanskih i morskih basena, kao najvećih i time pak i najznačajnijih vodenih površina).

Problem jeste u tome da su epirogeni pokreti diskontinuirani, te da se oni prekidaju, i nestaju pa onda opet nastaju i smenjuju se međusobno periodi aktivnosti i mirovanja odnosno period jasnog izdizanja i spuštanja kopna.

Druga bitna činjenica koja je posve tačna jeste da se epirogeni pokreti odvijaju u veoma velikim međusobnim vremenskim razmacima ili intervalima, koji se označavaju kao takozvani geološki peridoi i označavaju se po svom trajanju vekovima (poznat pojam sekularna kolebanja – gde je saeculum u prevodu jedan vek).

Pošto su po svoj prilici takva sekularna kolebanja sa aspekta ljudskog životnog veka sasvim spora i praktično neprimetna, o njima se svest stiče upravo na osnovu pomenute regresije i transgresije.

Tako u stvari regresija u geologiji može dosta lako da se prepozna, i to kao pojava novih serija ili morskih sedimenata u vidu taloženja fosilnih ostataka, kao i preko taloženja mulja i gline (koje su stručno nazvane dubokovodne sedimentne facije), te i putem povlačenja obalskih linija morskoga dna i spuštanja morskog nivoa, i preko naslaga đljunka i peska koji su karakteristični za plića ili priobalska područja.

Smatra se da se u geologiji regresija ne javlja samo kao posledica epirogenih pokreta, već i kao rezultat tektonskih pokreta i/ili klimatskih promena koje su od vrlo velike važnostiu svaka za se ali i kao celina kada se jaev istovremeno i sadejstveno.

Regresija u statistici – pojam regresione analize

U statistici je poznat pojam regresione analize koji obuhvata utvrđivanje statistički važnih među odnosa između dveju ili više pojava, a kako bi se pak tačno utvrdilo u kom su stepenu neke date pojave povezane formira se takozvani regresioni model.

U datom statističkom modeliranju, pojam regresije označava proces analize povezanosti neke dve ili više pojava od kojih su jedna uvek zavisna ilki kriterijumska promenljiva, dok je pak ona koje je druga/druge (ako ih je više) nezavisna ili ipak prediktorska promenljiva, regresija, faktor X.

Upravo se prema broju nezavisnih promenljivih u statističkoj regresionoj analizi, i vrši podela na prostu regresiju u statistici (sa jednom zavisnom Y i jednom nezavisnom X promenljivom), kao i višestruku regresiju (kada postoji jedna zavisna promenljiva i više nezavisnih promenljivih koje se označavaju brojem n uz X), te postoje i linearna regresija (gde je ustanovljena linearna povezanost među zavisnom i nezavisnim promenljivim) i na kraju naravno nelinearna regresija (kvadratna; polinomna; eksponencijalna).

Regresija kao pojam u medicini i njegova upotreba i značenje

Poznato je da se u medicinskoj terminologiji pojam regresije često susreće i on je sinonim sa pojmom involucije odnosno označava povlačenje, nestanak, smanjenje, bilo anatomskih ili pak i funkcionalnih delova organizma – smanjenje ili povlačenje tumora; involucija timusa ili uterusa; regresija u razvojnom ili funkcionalno-morfološkom smislu nekih organa ili tkiva.

U genetici postoji pojam filijalna regresija, koji označava činjenicu da potomstvo ima tendencu da ispoljava neke varijacije u odnosu na normalu koje nasleđuje od svojih roditelja, ali su one pak uvek manjeg intenziteta i obima u narednim generacijama (pre svega je primer vezan za prosečnu brzinu telesnog rasta, kada je normalno da će deca niskih roditelja i sama da budu niža od svojih vršnjaka i proseka za uzrast i pol, ali će srednja vrednost njihovog odstupanja biti globalno manja od srednje vrednosti visine njihovih roditelja).

Loading...

Pomenuto je da regresija u medicini može da ima i pozitivno značenje i da pak predstavlja jasno povlačenje bolesti i time i poboljšanje zdravlja, tako da je to jedan dinamički proces koji se ipak odvija unazad i može imati pozitivan ishod (obično kada se povlači bolest) ili negativan rezultat (kada se remete morfologija i/ili funkcija razvijenih tkiva ili organa, i to je razvojna regresija).

Sponzorisano

Loading...