Definicija i poreklo pojma megalopolis
Etimološki razmatrano po definiciji je megalopolis reč grčkog porekla, i svojevrsna je složenica dve reči – „mega“ u značenju veliki, moćan, ogroman, i od reči „polis“ što znači grad, metropola.
Tako je jasno da megalopolis označava jedan veliki grad sa više pridruženih prigradskih naselja, koja su urbanistički njemu pripadajuće, i koja čine jednu celinu, koja je zajedništvo u političkom, ekonomskom, kulturnom, obrazovnom i ostalim aspektima društvene zajednice kao takve.
Megalopolis ili drugačije rečeno i megaregion, megaregija jeste jedna dobro organizovana regija ili pak naseljeno mesto, koje ima jedan centralni deo sa više okolnih prigradskih delova i koji čini jednu celinu u smislu društvene i geografske regije, te se smatra da se megalopolisom mogu pak i nazvati one regije koje imaju preko 10 miliona stanovnika (sa centralnom zonom koja je najveća i najurbanija, ali kojoj su neophodne i pridružene manje regije koje su joj predgrađa ili svojevrsne etničke regije, ili četvrti, koje se na primer mogu u nekim segmentima razlikovati, ali su u smislu urbanizacije jedna celina).
Po nekima je megalopolis u suštini metropola ili megaregija koja mora da ima najmanje 25 miliona stanovnika (po ideji Žana Gotmana), te se ovakav pojam najpre spominje 1918. godine u delu „The Decline of the West“ (takozvano delo „Špenglerovo proročanstvo“, u prevodu „Propast zapada“), koje je delo nemačkog politikologa Oskara Spenglera, te na koga su glavni uticaj imala učenja Fridriha Ničea i Johana Volfganga Getea, a koje se ticalo poraza u Prvom svetskom ratu i on je o Evropi pisao da umire i propada, te da u njoj upravo mogu da se sagledaju u isti mah i pak veliko bogatstvo i veliko siromaštvo, i da je Evropa stigma za svu propast i raspadanje.
Oskar Spengler je smatrao da postoji samo osam predominantnih istorijskih civilizacija koje su ostavile traga (Vavilonska; Egipatska; Kineska; Indijska; Meksička; Arapska; Klasična i Zapadna ili Evro-Američka), i da je savremena demokratija korumpirana i da se sve bazira na novcu, kao i da je „zapadni čovek“ u njegovom delu i junak ali i tragičar u isti mah, a jer stalno teži ka onome što je nedostižno, te da je umesto demokratije potrebno da se uvede novi poredak u društvu i ovo delo se smatra jednim od najznačajnijih u XX veku.
Po pomenutom pisanom delu „Propast Zapada“, nastala je i istoimena slika nemačkog umetnika i slikara Anselma Kiefera, a knjiga je bila inspiracija za mnoga druga dela u XX veku.
Luis Mamford, američki istoričar i filozof je napisao delo „The Culture of Cities“ 1938. godine kao jednu svojevrsnu urbanističku studiju, te urbanizaciju i pojam megalopolisa označava kao i Spengler u negativnom kontekstu, kao jednu formu društvenog nazadovanja, te kao i ranije je on prepoznao da će tehnološki razvoj i urbanizacija da unište humanizam i da predominiraju nad čovekom kao nosiocem društva, a njegovo delo bilo inspiracija autorima kakav je geograf Jean Gottman, koji je opisao urbane zone u Americi i naveo kao preduslov urbanizacije jedan razvoj autoputeva i pruga.
Da li su megalopolis i aglomeracija sinonimi – objašnjenje sličnosti i razlika
Upravo se smatra da je Jean Gottman prvi i jasno definisao pojam megalopolisa, 1961. godine, te ustanovio osnovne principe koji su glavni faktori za urbanizaciju, pa je suština da je ovaj pojam definisan kao urbanistička regija, a koja obuhvata nekoliko velikih gradova, i time je ona naime i nad-aglomeracijskog stupnja, što je već 1968. godine potvrdio u svojim radovima grčki arhitekta Konstantinos Apostolos Doksijadis.
Kako je poznato, aglomeracija je gradsko područje koje ima centralno jezgro i povezana urbana prigradska naselja, koja su sa jezgrom povezana u celinu, ali je sa druge strane megalopolis jedna nadaglomeracijska struktura, te su njegove osnovne odlike (a time i diference sa aglomeratom):
Veličina teritorije koju obuhvata megalopolis u geografskom smislu – megalopolis po svojoj terutorijalnoj površini prevazilazi veličinu svakog aglomerata;
Ljudstvo ili demografski potencijal – po Žan Gotmanu je megalopolis ona struktura koja ima najmanje 25 miliona stanovnika.;
Gustina naseljenosti ili takozvana prostorna struktura – postoji izražena neravnomernost i razlika u gustini stanovništva u određenim regijama odnosno jezgrima, i takođe neravnomerna raspodela njihove aktivnosti;
Morfološka struktura – megalopolis je za razliku od aglomerata jedna nerealno linearna struktura koju sačinjava niz od više gradova.
Kada su u pitanju savremeni megalopolisi, koji su ili preformirani ili su pak još uvek u procesu razvoja i stvaranja, njih je u XXI veku popisano svega petnaest i to su:
U Americi su to – Bosvaš (a koga čine Njujork; Boston; Vašington; Filadelfija i Baltimor); kao i San-San (koga čine San Dijego; San Francisko i Los Anđeles) i Čipits (a koga čine pak Klivlend; Čikago; Detroit i Pitsburg);
U Kini su megalopolisi – Kvansjan (čine ga Honkong; Šendžen i Kanton); Pektjen (čine ga pak Peking i Tjencin) i Šenčen (u nastanku je i čine ga Šangaj; Nanking i Čengčou);
U Japanu je megalopolis – Tokaido (čine ga Tokio; Kjoto; Osaka; Nagoja; Kavasaki; Jokohama);
U Nemačkoj i Holandiji je u formiranju – rajnski megalopolis (čine ga Ranštad i Rur);
U Brazilu je megaloipolis – Sao-Rio (čine ga Sao Paolo; Rio de Žaneiro);
U Argentini je megalopolis u formiranju – laplatski (čine ga La Plata i Buenos Ajres);
U Engleskoj je u formiranju megalopolis – engleski (čine ga London; Mančester; Liverpul; Birmingem);
U Indoneziji je megalopolis -Džaban (čine ga Džakarta i Bandung);
U Egiptu je u formiranju megalopolis – nilski (čine ga Aleksandrija i Kairo);
U Indiji je megalopolis u formiranju – Vizagmahangar (čine ga Daka; Kalkuta; Asansol i Kulna);
U Nigeriji je megalopolis – nigerijski (čine ga Lagos i Ibadan).